U ekspozeu kojim je najavio čime će se sve baviti nova Vlada, premijer Miloš Vučević govorio je i o kulturi.

Istakao je da će njegov kabinet imati zadatak da u oblasti kulture „napravi progres i napredak“, da će to biti nova strategija razvoja, i kulturi obećao „kvantni skok“.

Zatim je najavio da će naredne četiri godine biti završeno sve ono što je prethodnih deset godina pa i više pomenuto da treba da se izgradi, obnovi i sprovede, a još uvek nije.

Nije objasnio kako i čime će to da se ostvari. Samo je rekao – kultura Srbije će doživeti kvantni skok.

Šta je sad pa „kvantni skok“?

Ovaj naučni termin je u svakodnevni govor jezika srpskih političara lansirao Aleksandar Vučić na Jovandan, predstavljajući „Skok u budućnost“, a od tad ga je rado koristila Ana Brnabić naročito dok je bila premijerka, Siniša Mali i ostali.

Kao što je poznato, kvantni skok u fizici znači prelaz elektrona iz jedne orbite atoma u drugu zbog čega on menja svojstva, a u psihologiji označava tehniku vizuelizacije kojom prebacujemo svest u neku od beskonačnih paralelnih realnosti koje, pretpostavlja se, postoje.

U prevodu, ova metafora označava paralelni svet koji postoji, ali nije naš, nije ovaj u kome mi postojimo, kojem svedočimo, koji možemo da vidimo i osetimo.

To znači da će kultura koja će zahvaljujući Vučevićevoj strategiji doživeti kvantni skok, nama biti nevidljiva. Biće to kultura u nekom drugom svetu, koji nam obećava njegova Vlada.

I, kako nam ide?

Jedna od stavki koje je Vučević najavio izjalovila se odmah nakon njegovog ekspozea.

On je u sredu najavio otvaranje dečjeg muzeja i dve pozorišne scene u zgradi nekadašnje Pošte na Savskom trgu u Beogradu, a već u subotu je javljeno da je „Beograd na vodi“ do daljnjeg odustao od zahteva za dobijanje lokacijskih uslova za adaptaciju (rušenje?) te zgrade.

Deluje ili da su Vučevićevi saradnici zaboravili da apdejtuju njegov ekspoze, ili da „Beograd na vodi“ nije imao potreba da srpsku Vladu obaveštava o svojim potezima jer zna da će ona (Vlada) svakako aminovati sve što se ovoj firmi prohte.

Vučević je pričao i o preseljenju Istorijskog muzeja u zgradu stare Železničke stanice, iako je pre nepunih mesec dana javljeno da je Sekretarijat za urbanizam odbio da Istorijskom muzeju izda odobrenje za rekonstrukciju te zgrade.

Vizuelizovao je pred poslanicima i narodom „moderno opremljen izlagački prostor koji će sa spomenikom Stefanu Nemanji na Savskom trgu biti deo ambijentalne celine koja predstavlja istoriju srpskog naroda i države“, tamo gde je poslednjih godina smetlište.

Do početka izložbe EXPO 2027, tvrdi, biće realizovan niz velikih i važnih infrastrukturnih projekata, koji će u značajnoj meri poboljšati ne samo kulturnu ponudu Beograda i Srbije, već će i bitno unaprediti kvalitet života građana.

Mnogo najava

Biće to, konkretizovao je, Prirodnjački muzej u Bloku 13 u Novom Beogradu koji će uz Memorijalni centar „Staro sajmište“, Muzej savremene umetnosti, buduću nacionalnu koncertnu dvoranu i druge sadržaje, postati deo jedinstvenog kvarta kulture.

Muzej „Nikole Tesle“ će takođe dobiti adekvatan prostor za izlaganje i smeštaj dragocene zbirke, biće otvoren Ženski muzej, završićemo rekonstrukciju Memorijalnog centra „Staro sajmište“ u Beogradu, rekonstrukcija Kulturnog centra u Pirotu, izgradićemo novu zgradu Galerije Milene Pavlović Barili u Požarevcu, potpuno ćemo obnoviti staro jezgro Srpskih Karlovaca.

Izgradićemo muzej staklarstva u Paraćinu, rekonstruisaćemo JDP i izgraditi novu scenu Bojan Stupica. Izgradićemo novu zgradu Muzeja košarke u Čačku, uradićemo zaštitu arheološkog nalazišta Belo Brdo u Vinči, i još mnogo toga.

Jer, kultura Srbije će se kvantnim skokom premestiti u budućnost.

Tu je i Selaković

Da li je u Vučevićevom predviđanju bilo nečeg što zvuči ostvarljivo? Jeste.

Realno je da će biti „nastavljeno pružanje pune podrške očuvanju i predstavljanju kulturnog nasleđa, s posebnom pažnjom usmerenom ka negovanju i zaštiti spomenika kulture na Kosovu i Metohiji. Biće obezbeđena kroz budžet i kontinuirana podrška za redovno funkcionisanje manastira Hilandar, kao i za neophodne radove na najznačajnijim svetinjama, kao što su Žiča, Sopoćani, Banjska i drugi“.

Osim neosporne podrške države Srpskoj pravoslavnoj crkvi koja je u posedu manastira na KiM, veliki garant da će ova stavka biti ostvarena čak i bez čudesnog kvantnog skoka je Nikola Selaković, novi ministar kulture, koji se u čuvanju kulturne baštine već dokazao na primeru Hilandara.

A za ostalo neka se pobrine kvantni skok.

QOSHE - Kulturo, eve me: Obnovićemo sve, sagradićemo i više od toga - Sonja Ciric
menu_open
Columnists Actual . Favourites . Archive
We use cookies to provide some features and experiences in QOSHE

More information  .  Close
Aa Aa Aa
- A +

Kulturo, eve me: Obnovićemo sve, sagradićemo i više od toga

37 1
07.05.2024

U ekspozeu kojim je najavio čime će se sve baviti nova Vlada, premijer Miloš Vučević govorio je i o kulturi.

Istakao je da će njegov kabinet imati zadatak da u oblasti kulture „napravi progres i napredak“, da će to biti nova strategija razvoja, i kulturi obećao „kvantni skok“.

Zatim je najavio da će naredne četiri godine biti završeno sve ono što je prethodnih deset godina pa i više pomenuto da treba da se izgradi, obnovi i sprovede, a još uvek nije.

Nije objasnio kako i čime će to da se ostvari. Samo je rekao – kultura Srbije će doživeti kvantni skok.

Šta je sad pa „kvantni skok“?

Ovaj naučni termin je u svakodnevni govor jezika srpskih političara lansirao Aleksandar Vučić na Jovandan, predstavljajući „Skok u budućnost“, a od tad ga je rado koristila Ana Brnabić naročito dok je bila premijerka, Siniša Mali i ostali.

Kao što je poznato, kvantni skok u fizici znači prelaz elektrona iz jedne orbite atoma u drugu zbog čega on menja svojstva, a u psihologiji označava tehniku vizuelizacije kojom prebacujemo svest u neku od beskonačnih paralelnih realnosti koje, pretpostavlja se, postoje.

U........

© Vreme


Get it on Google Play