Duga afera s prodajom oružja iz skladišta bivših entitetskih ministarstava obrane zagrebačkoj firmi Scout prošlog tjedna dobila je i pravosudni epilog: Sud BiH je u prvostupanjskom postupku proglasio krivim bivšeg državnog ministra obrane Selmu Cikotića i izrekao mu zatvorsku kaznu od tri godine. Tijekom suđenja Cikotić je negirao krivicu, njegov branitelj najavio je žalbu na ovu presudu, ali to s ovom prodajom zapravo je pouka kako ne treba raditi. Podsjetit ću da su se entiteti tom prodajom željeli riješiti viška naoružanja, ali kad su njihova ministarstva ukinuta, prebacili su višak problema Ministarstvu obrane Bosne i Hercegovine. Bilo je odista tužno i ružno kad je nedavno iz vojarni Oružanih snaga BiH u Bihaću i Tuzli vršena pljenidba oružja da bi se, po odluci suda, ispoštovao ugovor koji je potpisan prije 18 godina. Izgleda da je kupac u međuvremenu dobio kvalitetnija borbena sredstva od onih koja je platio, ali ne samo zbog toga ispostavilo se da uopće nije trebalo poslovati sa Scoutom. U entitetima tada vjerojatno nisu imali podatke da ta firma oružje preprodaje svim zainteresiranim, pa i sumnjivim mušterijama. Naime, u izvještaju Amnesty Internationala BiH iz 2006. navodi se da je Scout prekršio rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a tako što je, preko aerodroma u Tuzli i Luke Ploče, oružje dobavljeno iz skladišta Ministarstva obrane FBiH prodavao kompanijama koje su ga dalje isporučivale u Irak. Amnesty je tvrdio da se radilo o nelegalnim poslovima, jer Irak je zbog rata u to vrijeme bio pod međunarodnim embargom na uvoz oružja.

Čitajte kolumne Đure Kozara:

Neka istraživanja pokazuju da izvoznici oružja i municije ne provjeravaju gdje na kraju završi njihova roba i tko je krajnji korisnik. Bilo bi, naravno, dobro da se vrše takve provjere da bi se izbjeglo da oružje ode na pogrešnu adresu, ili čak u ruke terorista. Kao i s novim oružjem, ista pravila važe i sa izvozom starog oružja i municije. Predsjedništvo BiH je 2011. donijelo odluku o obustavi izdavanja dozvola za izvoz naoružanja i vojne opreme, ali je ubrzo ta odluka ukinuta. Potom je uvedena strožija kontrola viškova oružja bez obzira na to da li se prodaje, donira ili uništava, naročito nakon afere iz 2010, kada su neke osobe u našoj zemlji spominjane kao mogući trgovci oružjem. U svakom slučaju, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH s dosta opreza izdaje dozvole za izvoz uz prethodnu saglasnost ministarstava obrane, vanjskih poslova i sigurnosti te Obavještajno-sigurnosne agencije. Inače, vojna industrija u Federaciji BiH je u nadležnosti Ministarstva za energetiku, rudarstvo i industriju Vlade FBiH, a u Republici Srpskoj to je u okviru Direkcije za promet naoružanja i vojne opreme Vlade RS-a.

U vezi sa trgovinom oružjem svakako treba pomenuti i firme s raznih crnih lista koje zahvaljujući korupciji pribavljaju dozvole, prelaze granice i od krijumčarenja oružja i vojne opreme stječu enormne sume novca, ali još gore je što se takva roba često koristi za oružane sukobe u kojima pored kriminalaca ginu i civili. Prema istraživanju Globalne inicijative za borbu protiv međunarodnog organiziranog kriminala (GI-TOC), količina ilegalnog oružja koje se krijumčari iz zemalja Zapadnog Balkana preko BiH i dalje prema Zapadnoj Evropi je zabrinjavajuća, a cijena tih profila i kalibara porasla je za 20 posto od početka rata u Ukrajini u veljači 2022. godine. Najčešće rute krijumčarenog oružja su glavne prometnice i granični prijelazi, dok neke sporedne rute iz Crne Gore vode preko Trebinja i Bileće na jugoistoku BiH, iz Srbije čamcima i splavovima vode preko bijeljinske regije na sjeveroistok BiH, ili šumskim stazama oko Čapljine, Ljubuškog i Gruda, odakle krijumčari prelaze u Hrvatsku i nastavljaju dalje prema zapadnoeuropskim zemljama.

Unatoč perfidnim postupcima krijumčara, policijske agencije na Zapadnom Balkanu i u članicama EU sve više ih otkrivaju i sprečavaju da dođu do planiranog cilja. Tako je u ožujku 2022. međunarodna istraga koju su zajedno provele francuska i hrvatska policija otkrila da je kriminalna grupa, uključujući članove iz Hrvatske, BiH i Francuske, pokušala prokrijumčariti oružje na francuski teritorij. U drugom odvojenom slučaju njemačka i policija iz BiH osujetile su pokušaj da bh. državljanin prokrijumčari oružje u Njemačku i Nizozemsku. Slično, u svibnju 2021. policija u BiH uhapsila je četiri muškarca koji su namjeravali prokrijumčariti velike količine nedopuštenog vatrenog oružja u Zapadnu Evropu, uključujući ručne bacače i rakete. U presijecanju organiziranih kriminalnih skupina, a posebno krijumčara oružja, važnu ulogu ima Zajednički centar za policijsku suradnju BiH, Srbije i Crne Gore koji je formiran u ožujku 2014. i smješten u prostorijama Jedinice granične policije u Trebinju. Ovaj centar omogućava agencijama za provođenje zakona bržu razmjenu informacija i učinkovitiji sistem identifikacije i borbe protiv prekograničnog kriminala u skladu sa standardima EU. Ima, dakle, dosta razloga za učinkovitu policijsku koordinaciju, jer kad se zna da kriminalci iz različitih zemalja surađuju ne gledajući na nacionalnost, utoliko se više moraju uvezivati obavještajne i policijske agencije za provođenje zakona u regiji i šire.

QOSHE - Oružje pod kontrolu - Đuro Kozar
menu_open
Columnists Actual . Favourites . Archive
We use cookies to provide some features and experiences in QOSHE

More information  .  Close
Aa Aa Aa
- A +

Oružje pod kontrolu

13 0
12.12.2023

Duga afera s prodajom oružja iz skladišta bivših entitetskih ministarstava obrane zagrebačkoj firmi Scout prošlog tjedna dobila je i pravosudni epilog: Sud BiH je u prvostupanjskom postupku proglasio krivim bivšeg državnog ministra obrane Selmu Cikotića i izrekao mu zatvorsku kaznu od tri godine. Tijekom suđenja Cikotić je negirao krivicu, njegov branitelj najavio je žalbu na ovu presudu, ali to s ovom prodajom zapravo je pouka kako ne treba raditi. Podsjetit ću da su se entiteti tom prodajom željeli riješiti viška naoružanja, ali kad su njihova ministarstva ukinuta, prebacili su višak problema Ministarstvu obrane Bosne i Hercegovine. Bilo je odista tužno i ružno kad je nedavno iz vojarni Oružanih snaga BiH u Bihaću i Tuzli vršena pljenidba oružja da bi se, po odluci suda, ispoštovao ugovor koji je potpisan prije 18 godina. Izgleda da je kupac u međuvremenu dobio kvalitetnija borbena sredstva od onih koja je platio, ali ne samo zbog toga ispostavilo se da uopće nije trebalo poslovati sa Scoutom. U entitetima tada vjerojatno nisu imali podatke da ta firma oružje preprodaje svim zainteresiranim, pa i sumnjivim mušterijama. Naime, u izvještaju Amnesty Internationala BiH iz 2006. navodi se da je Scout prekršio rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a tako što je, preko aerodroma u Tuzli i Luke Ploče,........

© Oslobođenje


Get it on Google Play