Vjerovatno ne postoji slučaj u izgradnji autoceste na koridoru 5C koji je medijima bio atraktivniji i, da se poslužim novim izrazom, klikabilniji od mosta Počitelj. I to bilo da je riječ o njegovoj impozantnoj visini, dimenzijama i umijeću izgradnje, što je pozitivniji dio priče, ali i bilo da je riječ o pukotini, probijanju rokova gradnje, podizvođačima i ostalim problemima koji su pratili njegovo podizanje i bili često zlurado praćeni od šire regionalne javnosti.
No, neovisno o tome, barem ako je vjerovati posljednjoj najavi direktora JP Autoceste Federacije Denisa Lasića, sam most i općenito autocesta do Počitelja bit će stavljeni u promet najkasnije do 1. maja ove godine, što predstavlja konačno jednu lijepu vijest iz zemlje. A posredno i govori o tome koliki je značaj ulaganja Europske unije u Bosnu i Hercegovinu.
Čitajte kolumne Dragana Markovine:
Davno je još, daleke 1965. tadašnji splitski funkcionar i legendarni komunist i partizan Vicko Krstulović napisao čitavu knjigu naslovljenu “Jadranska orijentacija”, s idejom koja nikad nije zaživjela, da se moderna željeznička pruga gradi između Zenice i Splita, umjesto trase koja je napravljena, a to je Sarajevo - Ploče. I koliko god da je možda Vicko s gospodarske logike tada bio u pravu, smjer Sarajevo - Ploče za Bosnu i Hercegovinu se pokazao bitnijim, logičnijim i funkcionalnijim. No, čak i pored toga, odnosno pored značajne gospodarske uloge Luke Ploče, pa i pored svih onih silnih odmarališta bosanskohercegovačkih firmi na tom dijelu jadranske obale, od Makarskog primorja do Pelješca, pa čak i pored izgradnje Neuma kao turističkog središta Bosne i Hercegovine, opet skoro od nule, ono što vezuje Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu u smislu strateškog promišljanja jeste to da nešto poput jadranske orijentacije nije nikad suštinski zaživjelo. Razni razlozi su tome kumovali, u Bosni i Hercegovini suštinska većinska kontinentalnost zemlje, unutar koje je samo Mostar od većih urbanih središta bio usmjeren ka moru, a u Hrvatskoj ideološki zazor prema obali i suštinski strah ekskluzivnog nacionalizma od otvorenosti jadranskog svijeta.
No, vrijeme je došlo da se stvari konačno promijene. Prvo je Hrvatskoj, zahvaljujući kolapsu gotovo svake druge ekonomije, izuzev turističke, odjednom preostalo jedino to da se brendira preko Jadrana, zahvaljujući čemu je splitski aerodrom neusporedivo prometniji od zagrebačkog, a zemlja u svijetu doista danas jeste percipirana isključivo kroz jadransku obalu.
Proces je to koji bi sada otvaranjem autoceste do Počitelja mogla slijediti i Bosna i Hercegovina. I to jednako u turističkom, kao i u nekom identitetskom smislu. To što svi ti krajevi južne Hercegovine, s izuzetkom Neuma i Trebinja, izgledaju kao pusta i ratom poharana zemlja, ne znači da će ona to i ostati sada kad je autocesta ozbiljnije došla u Hercegovinu, kad je gotova magistrala do Neuma i kad se mostarski aerodrom konačno probudio.
Taj kraj je dobio jedinstvenu priliku da mu cestovna i prometna dostupnost otvori nove ekonomske i demografske perspektive, što će se svakako dogoditi, samo je pitanje hoće li to biti planski ili stihijski.
Što ne znači da će autentična ljepota tih mjesta nestati. Bio sam prije mjesec jednu subotu u osunčanom Počitelju. Puhala je jaka bura, nebo je bilo bistro, nije bilo nigdje nikoga, osim čovjeka koji je otvorio džamiju zbog podnevne molitve, da bi onda iz nje izašla divna pitoma mačka koja očito živi unutra i došla na sunčanje kraj čempresa. Ovu sličicu dijelim kao ideju juga i mogućnost drukčijeg promišljanja Bosne i Hercegovine u cjelini. Jer ako išta liječi društvo i njegove podijeljenosti, to su komunikacija i miješanje ljudi. Također, ako postoji već nekoliko stoljeća generalna europska utopija o toplom jugu na koji vrijedi pobjeći, nije loše shvatiti da je on ovdje i da živimo s njim i u njemu.
Jadranska orijentacija i autocesta do Počitelja
10
0
02.02.2024
Vjerovatno ne postoji slučaj u izgradnji autoceste na koridoru 5C koji je medijima bio atraktivniji i, da se poslužim novim izrazom, klikabilniji od mosta Počitelj. I to bilo da je riječ o njegovoj impozantnoj visini, dimenzijama i umijeću izgradnje, što je pozitivniji dio priče, ali i bilo da je riječ o pukotini, probijanju rokova gradnje, podizvođačima i ostalim problemima koji su pratili njegovo podizanje i bili često zlurado praćeni od šire regionalne javnosti.
No, neovisno o tome, barem ako je vjerovati posljednjoj najavi direktora JP Autoceste Federacije Denisa Lasića, sam most i općenito autocesta do Počitelja bit će stavljeni u promet najkasnije do 1. maja ove godine, što predstavlja konačno jednu lijepu vijest iz zemlje. A posredno i govori o tome koliki je značaj ulaganja Europske unije u Bosnu i Hercegovinu.
Čitajte kolumne Dragana Markovine:
Davno je još, daleke 1965. tadašnji splitski funkcionar i legendarni........
© Oslobođenje
visit website
login
who are we?
contact us
qosheapp
Toi Staff
Gideon Levy
Belen Fernandez
Andrew Mitrovica
Mort Laitner
Ali Fathollah-Nejad
Rami G Khouri
Nikkei Editorial
