Pisao sam o istoj temi već donekle sličan tekst za jedan od hrvatskih portala, o izgledima da HDZ izgubi monopol na listi za dijasporu koja bira tri zastupnika u Hrvatski sabor, uvažavajući činjenicu da je izgledni kandidat opozicije za budućeg premijera Zoran Milanović uvjerljivo popularniji od Andreja Plenkovića među Hrvatima u Bosni i Hercegovini, ali se i unaprijed smijući unutrašnjem sukobu birača koji bi za njega kao premijera morali zaokružiti listu SDP-a, odnosno mrske im partije.
Kako je pak SDP odlučio ostati dosljedan sebi i vlastitoj odluci s prošlih izbora, pa uopće i ne prijaviti listu za dijasporu, što im je jedna od rijetkih dosljednosti u čitavoj povijesti djelovanja pod novim imenom, birači iz Bosne i Hercegovine su ostali pošteđeni te dileme.
Čitajte kolumne Dragana Markovine:
No, ono što sada postoji kao izgledan scenarij, iako u momentu dok ovo pišem još ne znamo hoće li do njega doći, budući da je na stranicama državnog izbornog povjerenstva trenutačno samo Most predao listu za dijasporu, a ostalo ćemo saznati tek na dan izlaska ovog broja Oslobođenja, moglo bi poremetiti planove HDZ-u.
Jer ako se doista dogodi to da vlastitu zajedničku listu kandidiraju nezadovoljnici iz HNS-a, među kojima su HDZ 1990 i nove hrvatske regionalne stranke, poput onih iz Livna i Viteza, koje imaju solidnu izbornu bazu, doista nije nemoguće da se HDZ-u izbije jedan mandat. A onda dalje i nije nemoguće zamisliti scenarij po kojem bi taj zastupnik radije podržao Milanovića kao premijera, tim prije što će bilo kakva nova vlada morati uključiti i nekoga s desnice, bilo Most, što je realnije, ili Domovinski pokret, što je manje realno, da bi se uopće mogla formirati.
No, dok još čekamo tu informaciju, ono što već znamo jeste to da će Most izaći na listi za dijasporu, između ostalog i s Raguževom Hrvatskom republikanskom strankom, kao što je napravio i posljednji put, a da će jedino Možemo s ljevice imati listu za dijasporu. Prvenstveno računajući na novije ekonomske emigrante u zapadnoeuropskim zemljama.
I ne bi bilo nemoguće da broj tih ljudi koji će izaći na glasanje u konzularnim predstavništvima po Europi bude znatno veći ovaj put, od simboličkog broja njih koji su ranije izlazili, što bi posebno moglo biti važno imajući u vidu realno sve manji broj Hrvata koji žive u Bosni i Hercegovini, a onda i sve manji broj njih koji uopće imaju motiv glasati na izborima za Hrvatski sabor. Sve ovo naravno ne znači da HDZ nema i dalje velike izglede da osvoji sva tri mjesta na listi za dijasporu, budući da je zbog malog broja, od samo tri zastupnika koja se biraju, potreban strašno veliki postotak za neku drugu listu da bi ih uopće mogla ugroziti.
Ali nekako ne vjerujem da ovih dana po tom pitanju mirno spavaju i Čović i Plenković. Posebno stoga jer ćemo po svemu sudeći imati nikad neizvjesnije izbore, čiji bi ishod sada prvi put zapravo mogli odlučiti zastupnici nacionalnih manjina i ovi iz dijaspore.
Mimo svega toga, izlaznost u Bosni i Hercegovini će sigurno dati dosta jasniju sliku broja Hrvata koji su ostali u zemlji. Svakako jasniju od posljednjeg popisa održanog prije sad već jedanaest dugih godina, i to upravo onih unutar kojih je Hrvatska postala članica Europske unije i tako otvorila ljudima s hrvatskim putovnicama slobodno tržište rada u Europi. Čak i ako ukalkuliramo konstantni pad izlaznosti i interesa ljudi iz BiH da glasaju na hrvatskim izborima, moći ćemo utemeljeno pretpostaviti to koliko je ljudi otišlo, a koliko ih samo apstinira. S te strane je, koliko god bila rezultat inata i kalkulacije da se onemogući vikend-dolazak na glasanje, Milanovićeva odluka o tome da raspiše izbore za srijedu, a ne za vikend, iz ove perspektive analize stanja broja Hrvata u BiH korisna.
Kad se pak uhvatimo sadržaja, realno je za odnose Hrvatske i Bosne i Hercegovine mala, ako ne i nikakva razlika između toga hoće li budući premijer biti Andrej Plenković ili će to biti Zoran Milanović. Štoviše, bit će pouzdano više skandala postane li to Milanović i otvorit će se kompletno nova scena retoričkih ratova između njega i Željka Komšića sasvim sigurno.
No, što se tiče odnosa unutar same Hrvatske, pa i među Hrvatima u Bosni i Hercegovini, poraz HDZ-a generalno i gubitak barem jednog mandata na listi za dijasporu djelovao bi ljekovito.
Kako će na listi za dijasporu glasati BiH
16
0
29.03.2024
Pisao sam o istoj temi već donekle sličan tekst za jedan od hrvatskih portala, o izgledima da HDZ izgubi monopol na listi za dijasporu koja bira tri zastupnika u Hrvatski sabor, uvažavajući činjenicu da je izgledni kandidat opozicije za budućeg premijera Zoran Milanović uvjerljivo popularniji od Andreja Plenkovića među Hrvatima u Bosni i Hercegovini, ali se i unaprijed smijući unutrašnjem sukobu birača koji bi za njega kao premijera morali zaokružiti listu SDP-a, odnosno mrske im partije.
Kako je pak SDP odlučio ostati dosljedan sebi i vlastitoj odluci s prošlih izbora, pa uopće i ne prijaviti listu za dijasporu, što im je jedna od rijetkih dosljednosti u čitavoj povijesti djelovanja pod novim imenom, birači iz Bosne i Hercegovine su ostali pošteđeni te dileme.
Čitajte kolumne Dragana Markovine:
No, ono što sada postoji kao izgledan scenarij, iako u momentu dok ovo pišem još ne znamo hoće li do njega doći, budući da je na stranicama državnog izbornog povjerenstva trenutačno samo Most predao listu za dijasporu, a ostalo ćemo saznati tek........
© Oslobođenje
visit website
login
who are we?
contact us
qosheapp
Toi Staff
Gideon Levy
Belen Fernandez
Andrew Mitrovica
Mort Laitner
Rami G Khouri
Ali Fathollah-Nejad
Nikkei Editorial
