Negdje od oktobra 2023. godine u Republici Srpskoj je pokrenuta kampanja čija suština se svodi na tvrdnju da pred sudovima u SR Njemačkoj treba pokrenuti sudski postupak protiv Christiana Schmidta i Njemačke zbog toga što se Schmidt predstavlja kao visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini i što ovdje u BiH nameće zakone. Zagovornici te tvrdnje smatraju da tužbom pred sudom u Njemačkoj mogu ishoditi presudu kojom bi tamošnji sud presudio da Christian Schmidt nije visoki predstavnik, jer nije pravno valjano imenovan, i da zbog toga prema njemačkim zakonima postoji pravna odgovornost SR Njemačke i Christiana Schmidta za ono što je Schmidt do sada učinio u BiH.
Čitajte kolumne Milana Blagojevića:
Nije mi ni najmanje namjera da ovim tekstom branim Schmidta niti da ikome pakostim. Umjesto toga, želim samo da ukažem koliko predmetna kampanja nema osnova u važećem njemačkom zakonodavstvu, usljed čega nema izgleda na uspjeh i predstavlja pucanj u prazno.
Ostavljajući sada po strani pitanje ko bi uopšte mogao imati procesnu legitimaciju (locus standi) da ustane s takvom tužbom pred njemačkim sudom i da li se zbog toga neko fizičko ili pravno lice može uopšte s takvom tužbom pojaviti pred tamošnjim sudom usljed čega bi ona već po tom osnovu mogla biti odbačena, u ovom tekstu ću ukazati samo na ono što je propisano Krivičnim zakonikom SR Njemačke. Zašto je ovaj zakonik važan u konkretnom slučaju? Razlog leži u činjenici što u tom propisu treba prije svega tražiti odgovor na pitanje da li su Christian Schmidt i SR Njemačka učinili nešto za šta taj zakonik propisuje odgovornost i kažnjivost.
U tom pogledu od važnosti su tri člana Krivičnog zakonika.
Najprije je to član 132. kojim je propisano krivično djelo prevarnog vršenja javne vlasti. Njega, prema navedenom članu, čini ko se bez ovlaštenja za to angažuje da vrši javnu vlast ili da preduzima akte koji mogu biti preduzeti samo uz prethodno odgovarajuće ovlaštenje, u kom slučaju za ovo krivično djelo njemački zakonodavac propisuje zatvorsku kaznu do dvije godine ili novčanu kaznu. Drugo krivično djelo je propisano članom 132a. Krivičnog zakonika. Njime je kao krivično djelo propisana zloupotreba kojom se neko lažno predstavlja da ima određenu funkciju, u inostranstvu ili u Njemačkoj, iako nema ovlaštenje za to, u kom slučaju se radi o lažnom predstavljanju. Za to krivično djelo, njegov osnovni oblik, njemački Krivični zakonik propisuje zatvor do jedne godine ili novčanu kaznu.
Međutim, za oba ova krivična djela važi još jedan član tog zakonika. To je član 7. kojim je propisano da njemačko zakonodavstvo važi i ako je djelo iz njemačkog Krivičnog zakonika učinjeno u inostranstvu, tj. izvan Njemačke, ali pod uslovom da je to djelo propisano kao krivično djelo i u zakonu države na čijoj teritoriji je učinjeno. Kada se analizira biće krivičnog djela lažno predstavljanje, onako kako je propisano u svim krivičnim zakonima u BiH, može se sasvim pouzdano zaključiti da ono postoji samo ako se njegov učinilac lažno predstavlja da ima određenu funkciju u nekoj od bosanskohercegovačkih institucija. To znači da našim zakonima nije propisano kao krivično djelo ako se neko lažno predstavlja kao visoki predstavnik u BiH.
Stoga polazeći od člana 7. njemačkog Krivičnog zakonika, nadležni organi u Njemačkoj ne bi u svojoj zemlji mogli nikoga krivično optužiti niti osuditi zato što se predstavlja kao visoki predstavnik, kada to kao krivično djelo nije propisano zakonima države BiH.
No, posmatrano iz ugla tih istih njemačkih organa, ima nešto što je za njih u ovom slučaju mnogo važnije. To je činjenica da je kod svih prethodno analiziranih krivičnih djela propisano da ona postoje ako ih je neko učinio, a nije imao ovlaštenje, tj. ako je bez ovlaštenja vršio javnu funkciju ili se bez ovlaštenja predstavljao da ima određenu funkciju.
E upravo tu, na tom polju, njemački organi će, sasvim izvjesno, reći da je Njemačka samo predložila Christiana Schmidta za visokog predstavnika, ali ga nije ona imenovala na tu funkciju, nego Savjet za primjenu mira u BiH, kao skup više država, koji će za njemačke organe biti jedino nadležan za to, a ne Savjet bezbjednosti UN-a.
Dakle, to će, iz ugla Osnovnog zakona (Ustava) Njemačke, njenog Krivičnog zakonika i svih drugih njenih propisa, biti dovoljno svakom njemačkom organu da tvrdi i presudi da u radnjama Christiana Schmidta iz ugla njemačkog prava nema ništa protivpravno. Tako će, sasvim izvjesno, postupiti i bilo koji njemački sud ukoliko uopšte i dozvoli postupak pred njim. Ako bi drugačije postupio, to bi značilo da takvom odlukom sud utvrđuje ne samo pravnu odgovornost SR Njemačke već i odgovornost Christiana Schmidta, što sasvim izvjesno nijedan sud u Njemačkoj neće učiniti.
No, po onoj narodnoj da je vrijeme najbolji sudija, treba ostaviti njemu, vremenu, da presudi i o ovome.
Pucanj u prazno
14
15
29.02.2024
Negdje od oktobra 2023. godine u Republici Srpskoj je pokrenuta kampanja čija suština se svodi na tvrdnju da pred sudovima u SR Njemačkoj treba pokrenuti sudski postupak protiv Christiana Schmidta i Njemačke zbog toga što se Schmidt predstavlja kao visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini i što ovdje u BiH nameće zakone. Zagovornici te tvrdnje smatraju da tužbom pred sudom u Njemačkoj mogu ishoditi presudu kojom bi tamošnji sud presudio da Christian Schmidt nije visoki predstavnik, jer nije pravno valjano imenovan, i da zbog toga prema njemačkim zakonima postoji pravna odgovornost SR Njemačke i Christiana Schmidta za ono što je Schmidt do sada učinio u BiH.
Čitajte kolumne Milana Blagojevića:
Nije mi ni najmanje namjera da ovim tekstom branim Schmidta niti da ikome pakostim. Umjesto toga, želim samo da ukažem koliko predmetna kampanja nema osnova u važećem njemačkom zakonodavstvu, usljed čega nema izgleda na uspjeh i predstavlja pucanj u prazno.
Ostavljajući sada po strani pitanje ko bi uopšte mogao imati procesnu legitimaciju (locus standi) da ustane s takvom tužbom pred njemačkim sudom i da li se zbog toga neko fizičko ili pravno lice može uopšte s takvom tužbom pojaviti pred........
© Oslobođenje
visit website
login
who are we?
contact us
qosheapp
Toi Staff
Gideon Levy
Belen Fernandez
Rami G Khouri
Mort Laitner
Donald Low
Ali Fathollah-Nejad
Nikkei Editorial
