Huti pred vratima Za mnoge su jemenski Huti sve donedavno bili velika nepoznanica: spominjalo ih se poprilično rijetko, većinom kao militantnu skupinu koja kontrolira dio Jemena, te najsiromašnije države arapskog poluotoka. Iz relativne anonimnosti Huti izlaze tek kada su intenzivirali piratske napade na trgovačke brodove koji plovidbom kroz Crveno more i kasnije kroz Sueski kanal optimiziraju i smanjuju troškove transporta robe svake vrste. Jedna takva važna trgovačka ruta koja zahvaljujući Sueskom kanalu najbrže povezuje Jugoistočnu Aziju s Europom i kroz koju prolazi 12% ukupne svjetske trgovine odgovara onome što se naziva strateški interes globalnog svijeta. Kada je kontejnerski brod Ever Given svojedobno zapeo i blokirao Sueski kanal, čitavih šest dana se činilo kao trgovačka vječnost, gubici su se mjerili milijardama, a što je važnije, pokazalo se da ne postoji niti približno dobra alternativa toj trgovačkoj ruti.
Čitajte kolumne Pavla Mijovića:
Čak je i Američki pomorski institut priznao bespomoćnost jer alternative Sueskom kanalu u biti nema: Most između Kine i Europe je daleki san - to je jedna od mogućih alternativa, ruta oko Rta dobre nade je osjetno skuplja i duža, a ona sjevernomorska je u sferi interesa Rusije i Kine. Zanimljivo, dok mnoge otapanje ledenjaka plaši, Rusija planira kapitalizirati klimatske promjene koje bi uz ultramoderne ledolomce trebale omogućiti stabilnu plovidbu Arktičkim oceanom. Preciznije rečeno, Ruska akademija znanosti predviđa da će do kraja ovog stoljeća prohodnost tom rutom biti između četiri i šest mjeseci godišnje, a trebala bi biti mnogo brža i jeftinija.
Huti su udarili na jednu od žila kucavica svjetske trgovine te su posljednjih mjeseci intenzivirali napade na trgovačke brodove, naime, od početka strahota u Pojasu Gaze broj napada na brodove prešao je dvadeset. U maniri modernih pirata, oboružana dronovima i ponekim helikopterom, ta militantna skupina je krenula u osvajanje kontejnerskih brodova, a svoje desante su vjerno bilježili kamerama i, kako je to već običaj, sherali na društvenim mrežama. Kritičku infrastrukturu, a morska ruta kroz Crveno more to neosporno jest, zabranjeno je ugrožavati, a narušavanje svjetskih trgovačkih dinamika predstavlja egzistencijalnu prijetnju, ali, što je važnije, i onu globalnoj ekonomiji i slobodnom protoku dobara. Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda će 10. 1. donijeti rezoluciju 2722 o održavanju međunarodnog mira i sigurnosti u Crvenom moru s 11 glasova za, uz četiri suzdržane zemlje, među kojima je i Rusija. Ruski predstavnik u Ujedinjenim narodima, ambasador Vasily Nebenzya smatrao je da je učestalost napada direktno povezana s “vrlo nasilnom vojnom operacijom Izraela u Gazi”, a da će rezolucija samo dati opravdanje buduće vojne akcije savezničkih SAD-a i Velike Britanije. Upravo su te zemlje izvele kombinirane zračne udare u maniri specijalne operacije ciljajući (i pogađajući) više od 30 lokacija u Jemenu, te su time oslabile piratski potencijal Huta. Spomenutoj operativnoj osovini pridružili su se i Australija, Bahrein, Kanada i Nizozemska, koji su pružili ostale vidove podrške samim udarima. Tako se, makar privremeno, zaštitila kritička trgovačka ruta, reći će američki predsjednik Biden u komunikatu neposredno nakon udara. I britanski premijer Sunak je rezonirao na tom fonu, smatrajući da interventne radnje kao “proporcionalan odgovor” samo štite svjetsku trgovinu, tu esenciju liberalnog svijeta. I tako su Huti postali tema broj jedan u svijetu.
Humanitarna i kontejnerska kriza Huti žive na području današnjeg Jemena, nisu narod kako bi se na prvu moglo pomisliti, već militantna skupina koja korijene vuče iz osamdesetih i devedesetih godina; tradicionalno su vezani za zejdijsko učenje - specifičan oblik islama, a suvremene je političke konture taj pokret dobio kada su u građanskom ratu u Jemenu ostvarili kontrolu nad dobrim dijelom zemlje uključujući i njezin glavni grad Sanu. Zovu Arapskog proljeća kao šireg fenomena koji je donio prevrate u brojnim zemljama tih godina niti Jemen nije mogao odoljeti. Država koja slovi za jednu od najnerazvijenijih zemalja na svijetu uz unutarnje sektaške podjele, autoritarnu vlast i ostale tipične bliskoistočne fenomene gotovo je savršeno kandidirala za prevrat. Jemen je također teritorij na kojem gotovo da su patentirani moderni ratovi preko posrednika: tamo, naime, Saudijska Arabija ukrštava koplja s Iranom, koji, pogađate, podržava Hute. A sve to preko leđa Jemena, koji je posljedice osjetio i direktnim zračnim udarima Saudijske Arabije i osam sunitskih zemalja s ciljem svrgavanja Huta, nakon što je militantna skupina 2015. protjerala legalno izabranog predsjednika Hadija. Sukus ove komplicirane bliskoistočne priče dao je naslutiti generalni tajnik UN-a Ban Ki-moon kada je iste godine ponavljao kako se “Jemen raspada pred našim očima”. Gotovo dekadu nakon toga ta zemlja je mjesto vjerojatno najveće svjetske humanitarne krize, gotovo 21,6 milijuna ljudi - statistike UN-a govore o tome - treba neki od oblika humanitarne pomoći, zemlja gotovo da i ne postoji budući da ne uspijeva održati unutrašnju stabilnost. Idealno mjesto za razvoj svake militantne opcije poput Huta. Kada su intenzivnije dirnuli u svjetske trgovačke interese napadima na kontejnerske brodove, uslijedio je očekivan i ekspresan odgovor. No, taj isti svijet koji promptno reagira u obrani vlastitih ekonomskih interesa, nijemi je promatrač gotovo svih aktualnih kriza na svijetu u kojima stradavaju enormne mase ljudi. Nije teško zaključiti da je nešto strukturalno trulo - da parafraziramo Hamleta - u svijetu koji ekspresno štiti kontejnere, a na humanitarne krize koje simboliziraju maksimum kolektivne ljudske patnje ne reagira.
Pirati uzvraćaju udarac
24
0
17.01.2024
Huti pred vratima Za mnoge su jemenski Huti sve donedavno bili velika nepoznanica: spominjalo ih se poprilično rijetko, većinom kao militantnu skupinu koja kontrolira dio Jemena, te najsiromašnije države arapskog poluotoka. Iz relativne anonimnosti Huti izlaze tek kada su intenzivirali piratske napade na trgovačke brodove koji plovidbom kroz Crveno more i kasnije kroz Sueski kanal optimiziraju i smanjuju troškove transporta robe svake vrste. Jedna takva važna trgovačka ruta koja zahvaljujući Sueskom kanalu najbrže povezuje Jugoistočnu Aziju s Europom i kroz koju prolazi 12% ukupne svjetske trgovine odgovara onome što se naziva strateški interes globalnog svijeta. Kada je kontejnerski brod Ever Given svojedobno zapeo i blokirao Sueski kanal, čitavih šest dana se činilo kao trgovačka vječnost, gubici su se mjerili milijardama, a što je važnije, pokazalo se da ne postoji niti približno dobra alternativa toj trgovačkoj ruti.
Čitajte kolumne Pavla Mijovića:
Čak je i Američki pomorski institut priznao bespomoćnost jer alternative Sueskom kanalu u biti nema: Most između Kine i Europe je daleki san - to je jedna od mogućih alternativa, ruta oko Rta dobre nade je osjetno skuplja i duža, a ona sjevernomorska je u sferi interesa Rusije i Kine. Zanimljivo, dok mnoge otapanje ledenjaka plaši, Rusija planira kapitalizirati klimatske promjene koje bi uz ultramoderne ledolomce trebale omogućiti........
© Oslobođenje
visit website
login
who are we?
contact us
qosheapp
Toi Staff
Gideon Levy
Belen Fernandez
Rami G Khouri
Mort Laitner
Rachel Marsden
Donald Low
Bradley Blankenship
Ali Fathollah-Nejad
Nikkei Editorial
Abbas Juma
Michael Kwet
