Dok se drugi raspituju i propituju hoće li to ponovo rat, ja imam drugačije strahove, a to je opasnost po tržište novca i tržište kapitala, što nas sve može sahraniti. Vidim ljudi pet para ne daju na to i dalje se bave time šta je ko kome rekao i ko kome preti. Ma, mogu da se ogule preteći i laprdajući bezveze da pokriju upravo ono što je moj najveći strah. Jedina konstanta u ovoj državi, ako je uopšte iko vidi kao državu, jeste da nije važno što ćeš sve uništiti ako je u pitanju interes šačice ljudi koji su prisvojili sve!

Pa, da samo malo pojasnim zašto i odakle moj strah.

Čitajte kolumne Svetlane Cenić:

Usko shvaćeno, tržišta novca i tržišta kapitala zajedno tvore finansijsko tržište. U širem smislu, finansijska tržišta ili tržišta novca skup su institucija i transakcija gde se sreću kupci i prodavači i na kojima se odvija trgovina kapitalom. To su fizički ili virtualni prostori kroz koje se razmenjuju finansijska sredstva između različitih ekonomskih subjekata. Dele se na: tržište novca, berze, devizno i tržište osiguranja. U entitetima sistem uključuje berze, investicione banke i vladine službe.

Svaka država koja teži da se ravnopravno uključi u svetske tokove teži da ova tržišta što više razvije jer ona su ta koja su direktno odgovorna za investiranje u dugoročni rast i razvoj privrednog sistema.

Osim kod nas.

Prvo se igramo monetarnom politikom, odnosno Centralnom bankom. Periodično gledamo kako se traži napuštanje valutnog odbora (koji nije savršen, ali je idealan kad imaš neodgovorne političare), pa uzimanje sredstava sa računa Centralne banke sa obrazloženjem da tamo ima neki višak (majko draga!), ne objašnjavajući kakav višak, odakle višak kada se zna pripadnost svake novčane jedinice.

E, onda dođemo na tržite kapitala. Dok je u Federaciji počesto trgovanje na berzi nula (brojkom 0!), eto desilo se i u Republici Srpskoj. Istine radi, tržište kapitala je bolje regulisano u Republici Srpskoj nego u Federaciji. No, svejedno je trgovanje na obe berze najčešće na nivou granapa. Ma, i granapi na prometnijim mestima imaju veći promet! Sem kad se dohvate obveznica i trezorskih zapisa.

Jesenas je grupa privrednika (njih preko dve stotine kao udruženje) uputila pismo Odboru za privredna i finansijska pitanja u Parlamentu FBiH sa molbom da se preispita važeći zakon, jer daje ogromna ovlaštenja Komisiji za vrijednosne papire FBiH. Posebno su užasnuti članom 15, koji kaže: “Akti koje donosi Komisija su konačni. Protiv akata Komisije stranka može pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda.”

Znate li koliko traje upravni spor i da se sudovi ne upuštaju u meritum, već uporno vraćaju Komisiji predmet, koja opet donese istu odluku, a imovina u međuvremenu nestane, štete su ogromne? Možeš umreti, pravdu dočekati nećeš. Sunce ti poljubim, pa i u naplati poreza imaš drugostepeni organ da preispita žalbu, a ovde šanse nema! Kakvu god da odluku donesu, crkni! Nema ti druge.

Mogla bih da nabrajam na desetinama stranica sve nelogičnosti - od neusaglašenosti podzakonskih akata, koje donosi Komisija, sa Zakonom, do konstatacije tokom podnošenja izveštaja da u 90 posto slučajeva dobijaju na sudu. Valjalo bi ih naučiti da su ovo prekršajni nalozi, a ne upravni sporovi! Državi je uvek stalo da napuni budžet, pa makar iznosima za prekršaje.

No, da istaknem kada se argumentuje, a u cilju zastrašivanja neukih, kako su zakon pravili Amerikanci, da je dodataka posle toga bilo more, sve sa ciljem da Komisija samoj sebi proširi ovlaštenja znajući da malo ko uopšte razume ili hoće da razume koliko je tržište kapitala bitno za funkcionisanje ekonomije i da ne bismo licitirali kolika će biti minimalna plata kad bismo imali živa tržišta kapitala, između ostalog.

Ono što je najodvratnije u svemu je stalni pokušaj kriminalizacije člana Komisije, na kojeg je dva puta pokušan atentat - drugi put pet metaka je završilo u njemu marta 2022. godine. Hajka je počela kada se Matej Živković oglasio prvi put nakon dugotrajnog lečenja. Uklonili su ga s mailing liste i ukinuli pristup stranici, ukinuli platu i konstantno se bave time da ga proglase kriminalcem.

Ko je njima dao pravo da ga isključe iz Komisije i da mu ukinu platu - stalno pitam. Jer, odredbe Zakona jasno kažu: “Član 5. Komisiju čine predsjednik, zamjenik predsjednika i tri člana, koje imenuje i razrešava predsjednik Federacije uz saglasnost potpredsjednika Federacije i potvrđuje Parlament Federacije.” I dalje: “Član 8. Predsjednik, zamjenik predsjednika i član Komisije može biti razriješen prije isteka mandata, na lični zahtjev. Predsjednik, zamjenik predsjednika i član Komisije može biti razriješen prije isteka mandata u slučaju da ne postupa u skladu sa zakonom, aktima Komisije, zloupotrebi svoj položaj ili nastupe druge okolnosti nespojive sa obavljanjem dužnosti u Komisiji.” Ali, ko postavlja, taj i smenjuje, te je ovim činom derogirana i funkcija predsednika i potpredsednika FBiH, a i Parlamenta FBiH.

Ono mi se dogovorili da ti više nisi član?! Kakav Zakon, kakve institucije, kakvi bakrači! Bojim se da i drugi ne posegnu za istom praksom ako je ovima prošlo. Za sada bar.

Kapital jednako kriminal za sve one kojima smo tako velikodušno dali ovlaštenja da nam izmeste zdrav mozak.

(Tekst je u cijelosti objavljen na portalu inforadar.ba)

QOSHE - Kapital i kriminal - Svetlana Cenić
menu_open
Columnists Actual . Favourites . Archive
We use cookies to provide some features and experiences in QOSHE

More information  .  Close
Aa Aa Aa
- A +

Kapital i kriminal

13 6
17.01.2024

Dok se drugi raspituju i propituju hoće li to ponovo rat, ja imam drugačije strahove, a to je opasnost po tržište novca i tržište kapitala, što nas sve može sahraniti. Vidim ljudi pet para ne daju na to i dalje se bave time šta je ko kome rekao i ko kome preti. Ma, mogu da se ogule preteći i laprdajući bezveze da pokriju upravo ono što je moj najveći strah. Jedina konstanta u ovoj državi, ako je uopšte iko vidi kao državu, jeste da nije važno što ćeš sve uništiti ako je u pitanju interes šačice ljudi koji su prisvojili sve!

Pa, da samo malo pojasnim zašto i odakle moj strah.

Čitajte kolumne Svetlane Cenić:

Usko shvaćeno, tržišta novca i tržišta kapitala zajedno tvore finansijsko tržište. U širem smislu, finansijska tržišta ili tržišta novca skup su institucija i transakcija gde se sreću kupci i prodavači i na kojima se odvija trgovina kapitalom. To su fizički ili virtualni prostori kroz koje se razmenjuju finansijska sredstva između različitih ekonomskih subjekata. Dele se na: tržište novca, berze, devizno i tržište osiguranja. U entitetima sistem uključuje berze, investicione banke i vladine službe.

Svaka država koja teži da se ravnopravno uključi u svetske tokove teži da ova tržišta što više razvije jer ona su ta koja su direktno odgovorna za investiranje u........

© Oslobođenje


Get it on Google Play