Već na prvi pogled posve je jasno, u Skoplju ima mjesta za sve. I nije razlog tome samo osjećaj širine ni beskrajna srdačnost domaćina, pa čak ni iznenađujući manjak užurbanosti koji je prirodno stanje svih većih gradova. Skoplje se gradi. Niču tržni centri, samim centrom dominiraju kranovi, a zgrada u nastajanju - objasnit će Makedonci - ionako ima više od budućih stanara. Kako, zašto? Ljudi odlaze uprkos činjenici da je priliv stranih investicija vidljiv golim okom. Moj se boravak podudario s raspisivanjem izbora, no mnogo više nego o eventualnim pobjednicima domaćini su mi pričali o nespretnim ambicijama vlasti da ih natjeraju na promjene dokumenata: sredinom mjeseca, naime, istekao je rok da baš svi ažuriraju pasoše, lične karte, vozačke i saobraćajne dozvole, a još ih je gotovo 650.000 sa onim starim, u kojima ne piše Sjeverna Makedonija.

Čitajte kolumne Vildane Selimbegović:

I najmanje je do samih građana. Zapravo, svjedoče medijima, kada su se - pri ranijem isteku dokumenata - interesirali trebaju li, recimo, uz vozačku promijeniti i saobraćajnu, odgovor je uobičajeno bio da ima vremena. No, onda se odjednom ispostavilo da baš i nema, pa da kapaciteti ne mogu ni pokriti sve potrebe, a vlast - i to u tehničkom mandatu - počela da trenira strogoću. I kako to obično biva na brdovitom Balkanu, da kažnjava pogrešne. Naime, nakon što su intenzivirano počeli da mašu rokovima, potom da prijete, nakon što se navala na šaltere pretvorila u višesatno čekanje i gunđanje, obznanjeno je da dokumenta više neće naplaćivati. Hoće li onima koji su platili biti vraćen novac? Kako dalje kad su svi rokovi probijeni? Umjesto odgovora raspisani su izbori, a koliko god nam svima rečenica koja slijedi bila odveć poznata - Ovi izbori su za Sjevernu Makedoniju veoma važni zato jer je to priča o budućnosti države - ona je suštinski istinita. Prvi krug predsjedničkih izbora bit će održan 24. aprila, a drugi 14 dana kasnije, zajedno sa parlamentarnim izborima koji će pokazati da li će Sjeverna Makedonija nastaviti na putu ka Evropskoj uniji ili će se to promijeniti sa nekim nacionalističkim i(li) šovinističkim režimom. Ukoliko se evropski put prekine, to će biti veliki problem za cijeli region, suglasni su analitičari koji ne žele davati prednost ni opozicionom VMRO-DPMNE ni vladajućoj koaliciji sa SDSM-om na čelu, mada se u neoficijelnim razgovorima ne krije strah od povratka VMRO-DPMNE, uz objašnjenje da je SDSM iznevjerio svoje birače pa je realno očekivati kaznu. No, svi se slažu kada govore o značaju pobjednika među albanskim partijama, koji će svakako biti jezičak na vagi pri formiranju vlasti. U ovom se času najveće šanse daju Demokratskoj uniji za integraciju (DUI).

Što se evropskog puta tiče, priča je manje-više poznata: Makedonija je od raspada bivše Jugoslavije bila opredijeljena za euroatlantske integracije, no imala je problem sa susjednom Grčkom. Svađa je okončana u ljeto 2018. kada je potpisan Prespanski sporazum kojim je država i dobila ime Sjeverna Makedonija. U to je promijenjeno ime utkano i bezbroj drugih promjena, a Aleksandar Makedonski o(p)stao tek u jednoj osnovnoj školi. Njegov spomenik, koji i danas dominira centralnim skopskim trgom, također je morao promijeniti ime jer je to bila jeftinija varijanta nego ga uklanjati. Postao je Vojin na konju. Tako je i praktično trebao biti deblokiran europut: Sporazum pod pokroviteljstvom Ujedinjenih nacija, poduprli su Evropska unija i NATO, ratificiran je u Sobranju i grčkom parlamentu, a protivnici su bili i ostali VMRO-DPMNE i Ruska Federacija. No, nagrada je izostala: kada je Bruxelles trebao održati obećanje, francuski predsjednik Emmanuel Macron je bio u fazi protiv proširenja EU, pa se već u ljeto 2019. povukao najveći zagovornik zapadnih opredjeljenja Zoran Zaev. Umjesto da bude prepoznat kao lider Zapadnog Balkana, ostavljen je od zapadnih partnera, a iako je 2020. Sjeverna Makedonija postala članica Sjevernoatlantske alijanse, približavanje EU jednako je stagniralo do ljeta 2022. kada je označen formalni početak pregovora. Koji se još čeka, jer ga ometa Bugarska, najblaže rečeno megalomanskim zahtjevima. Makedonski parlament je u augustu 2023. danima raspravljao o zahtjevu Bugarske da se u Ustavu izričito navede bugarska manjina, ali dvotrećinske većine nije bilo. Kao ni spremnosti da se izađe ususret zvaničnoj Sofiji koja osporava i makedonski jezik, međunarodno priznat upravo Prespanskim sporazumom.

Sve se moralo odraziti na unutarnja zbivanja. Makedonci su svjesni potrebe za reformama, no ne uzdaju se puno u Evropu. S članstvom u NATO-u neki su benefiti vidljivi i golim okom, već pominjane strane investicije, prije svega. Skopski aerodrom je danas znatno veći i frekventniji, koncesija je data Turcima i primjetne su razlike: zračna je veza moguća sa gotovo svim važnim destinacijama. Iako ni cestovna nije zanemariva - autoputem se može i ka Ateni i ka Beogradu - prošle se sedmice govorilo o željezničkom saobraćaju. Vučićeva najava grčko-srpske pruge komentirana je s podsmješljivim pitanjem planira li to Beograd vijadukt preko Kosova i Makedonije. Hotela je sve više, dominiraju oni s kockarnicama za koje domaći živalj govori da su omiljena industrija ulagača, no ne spore im potražnju za novim stanovima. No, to još nije ni blizu dovoljno da zaustavi masovno iseljavanje. Popis, čiji su rezultati objavljeni prije godinu, pokazao je 10 posto stanovnika manje nego prethodni. U zemlji živi 1,8 miliona ljudi, od toga samo u glavnom gradu trećina, mada neki govore i o 800.000 duša u Skoplju, koje je i ekonomski i svaki drugi centar države. I u kome se najviše i gradi, reći će mi, jer u ostatku države još caruje visoka stopa nezaposlenosti. Za bosanske oči upadljiv je podatak da u glavnom gradu Sjeverne Makedonije i institucije dobijaju nova zdanja, čak i kulturne. Kada im to kažem, odgovaraju - nešto se kreće. Ali, dodaju moje kolege, za ovu godinu - nakon dugo vremena - nisu planirani poticaji za dnevnu štampu, koji su još od vakta Zorana Zaeva podrazumijevali državnu potporu izdavaštvu. Čekaju se izbori, a Vlada u tehničkom mandatu prijeti i svojim medijskim zakonom. Tješi ih što nema mandata za to, mada na Balkanu ništa nije isključeno.

Kako god, najveća makedonska mora je povratak VMRO-DPMNE na vlast, čiji funkcioneri - kao i svi nacionalisti - jedno obećavaju, a drugo rade. Zato, kažu, nije nemoguć scenarij da, ako bi se vratili, ne organiziraju i spektakularni doček nekadašnjem premijeru osuđenom za zloupotrebu položaja, koji je pobjegao iz zemlje i utočište našao u Mađarskoj. Rejting Nikole Gruevskog raste posljednjih godina, najviše zahvaljujući frustracijama Makedonaca. Koje bi s njegovim povratkom uzele maha u cijeloj regiji.

QOSHE - Makedonija i EU: Vojin na konju - Vildana Selimbegović
menu_open
Columnists Actual . Favourites . Archive
We use cookies to provide some features and experiences in QOSHE

More information  .  Close
Aa Aa Aa
- A +

Makedonija i EU: Vojin na konju

15 1
19.02.2024

Već na prvi pogled posve je jasno, u Skoplju ima mjesta za sve. I nije razlog tome samo osjećaj širine ni beskrajna srdačnost domaćina, pa čak ni iznenađujući manjak užurbanosti koji je prirodno stanje svih većih gradova. Skoplje se gradi. Niču tržni centri, samim centrom dominiraju kranovi, a zgrada u nastajanju - objasnit će Makedonci - ionako ima više od budućih stanara. Kako, zašto? Ljudi odlaze uprkos činjenici da je priliv stranih investicija vidljiv golim okom. Moj se boravak podudario s raspisivanjem izbora, no mnogo više nego o eventualnim pobjednicima domaćini su mi pričali o nespretnim ambicijama vlasti da ih natjeraju na promjene dokumenata: sredinom mjeseca, naime, istekao je rok da baš svi ažuriraju pasoše, lične karte, vozačke i saobraćajne dozvole, a još ih je gotovo 650.000 sa onim starim, u kojima ne piše Sjeverna Makedonija.

Čitajte kolumne Vildane Selimbegović:

I najmanje je do samih građana. Zapravo, svjedoče medijima, kada su se - pri ranijem isteku dokumenata - interesirali trebaju li, recimo, uz vozačku promijeniti i saobraćajnu, odgovor je uobičajeno bio da ima vremena. No, onda se odjednom ispostavilo da baš i nema, pa da kapaciteti ne mogu ni pokriti sve potrebe, a vlast - i to u tehničkom mandatu - počela da trenira strogoću. I kako to obično biva na brdovitom Balkanu, da kažnjava pogrešne. Naime, nakon što su intenzivirano počeli da mašu rokovima, potom da prijete, nakon što se navala na šaltere pretvorila u višesatno čekanje i gunđanje, obznanjeno je da dokumenta više neće naplaćivati. Hoće li onima koji su platili biti vraćen novac? Kako dalje kad su svi rokovi probijeni? Umjesto odgovora........

© Oslobođenje


Get it on Google Play