U trenutku kada ovaj tekst nastaje, radi se već o periodu koji uveliko prevazilazi ključnih mesec dana u životu izvestioca Evropskog parlamenta za Srbiju – Vladimira Bilčika, koji se na tom mestu nalazi od oktobra 2019. godine, kada je sa radošću prihvatio tu neslavnu dužnost. Pun entuzijazma i znanja iz političkih nauka, koje je predavao na Univerzitetu Komenskog u Bratislavi, prof. Bilčik je jednog dana, šetajući preko Starog mosta, shvatio da poznavanje dela Semjuela Hantingtona ili Karla Šmita ne donosi skolaru previše zadovoljstva u životu. Još manje komfora, pa je odlučio da sve to proveri u praksi. Zato je prof. Bilčik izašao iz kabineta i priključio se Demokratama, liberalno konzervativnoj stranci proevropske orijentacije u Slovačkoj. Tako je stigao do Evropskog parlamenta gde je dobio specijalni zadatak izvestioca za trusni deo sveta, po kome će ubrzo steći nadimak – Mr Serbia.

Nije lako nositi taj nadimak, još je teže izveštavati Evropski parlament o situaciji sa istoimenog terena. Prof. Bilčik se nije sretao u literaturi sa takvim slučajevima, mada ga je evropska stvarnost sve više uveravala da su njegova teorijska znanja jedno, a da je život u Evropi, naročito na njenim rubovima nešto sasvim drugo. Ili možda ne samo na rubovima, već i na pupku, kako su mađarski intelektualci pred kraj Hladnog rata videli poziciju svoje zemlje na evropskom kontinentu. Srbija bi, sledeći tu logiku, bila poput neke mokraćne bešike i to puna kamenja, kao stara glasačka kutija. No prof. Bilčik se dobro snašao u toj ulozi izvestioca specijaliste. Na njegovu sreću – Srbijom vlada jedna partija preko deset godina, sistem je proevropska stabilokratija – vladar, na svim nivoima, takođe samo jedan – Aleksandar Vučić.

Budući da obojica dolaze iz narodnjačkih stranaka, sinergija između prof. Bilčika i njegovog kandidata Vučića je na visokoj razini. Razlika je samo u tome što Vučić, kada mu se prohte, može otvoreno da emituje antievropske parole (po uzoru na učitelja i suseda Orbana), dok prof. Bilčik nastoji da razume Vučića, ali zato mora da prilagođava svoj izvestilački govor evropskoj diplomatskoj praksi. To se potvrdilo već mnogo puta do sada. Tako nešto se dogodilo i u toku mesec i po dana nakon izbora u Srbiji. Od 17. decembra, kada su zbori održani, do 17. januara kada se na sednici EP raspravljalo o ovdašnjim izborima. Nastavilo se sve do pred kraj januara. Analiza govora i gestova prof. Bilčika mogla bi doprineti boljem razumevanju odnosa između Bilčika i Vučića, ali isto tako i između EU i Srbije, na jednom putu bez kraja – ka lošoj beskonačnosti.

Ne ideš ti na ovaj zadatak kako bi politički sistem u Srbiji učinio funkcionalnijim i evropskijim, podučili su prof. Bilčika u Strazburu kada je ovu funkciju preuzimao od Mekalistera, već ti ideš tamo da Evropski parlament učiniš evropskijim. Shvataš li to, Bilčik? – pitali su ga na kraju. Kako da ne, odgovorio je budući Mr Serbia i otišao u legendu. Zato su njegovi izveštaji oduvek bili takvi. Ali oni koji su usledili posle izbora u decembru prošle godine liče na snimke glave (EEG) nekog čoveka koji je izgubio kontakt sa realnošću. Tako prof. Bilčik u toku postizbornog meseca niže sledeće izjave koje se mogu tretirati kao elektroencefalogrami sa opasnim amplitudama:

***

EEG br 1/17.12.2023.
„Ono što smo primetili jeste da su izbori dobro sprovedeni, dobro vođeni. Ima nekih nepravilnosti kada su u pitanju prijave koje smo dobijali iz mesta koja smo posetili o dovođenju dodatnih birača, ali nije reč o velikom broju birača. Takođe, o potencijalnoj kupovini glasova, posebno na biračkim mestima i oko njih. Ali opet, to nisu bili veliki incidenti, već oni koje smo posmatrali u manjem obimu. Dakle, u celini, mislim da su izbori protekli glatko. Zato želim da čestitam građanima Srbije što su glasali u većem broju nego prošle godine.“

EEG br 2/19.12.2023.
„Zaista sam zabrinut zbog broja pritužbi i nepravilnosti koje su prijavljene na parlamentarnim i lokalnim izborima u Srbiji 17. decembra… Da bismo detaljno ocenili ove izbore, potreban nam je završni izveštaj misije OEBS-a. Međunarodni posmatrači su prijavili brojne nepravilnosti. To uključuje zloupotrebu javnih resursa, nedovoljno razdvajanje zvaničnih funkcija i aktivnosti kampanje, zastrašivanje i pritisak na birače, slučajeve kupovine glasova. Takođe, Regulatorno telo za elektronske medije (REM) bilo je pasivno tokom cele kampanje i njegovi predstavnici nisu komunicirali sa međunarodnim posmatračima.“

EEG br 3/11.01.2024.
„Srbija je predstavnička demokratija koja je organizovala sopstvene izbore. To su učinile vlasti i političke partije iz celokupnog spektra. Na izborima je učestvovala vladajuća većina i opozicija. Važno je saslušati posmatrače angažovane u dugoročnoj posmatračkoj misiji OEBS-a i ozbiljno shvatiti njihove zaključke. Siguran sam da međunarodne institucije mogu da rade zajednički sa domaćim u Srbiji.“

EEG br 4/17.01.2024.
„Kao posmatrači, videli smo da su ključni procesi za glasanje i brojanje glasova bili ispoštovani, ali nije bilo dovoljno tajnosti. Dobili smo izveštaje o dovoženju glasača u Beograd kako bi se povećalo glasačko telo. I zato tražimo od nadležnih organa da to istraže i da nam daju ishode svih tih problematičnih tačaka koje smo naveli. Svi posmatrači EP su to naveli 18. decembra. Kolege, ja stojim uz taj izveštaj i stojim uz Srbiju sada. Zato što smatram da Srbija zaslužuje bolje, zaslužuje klimu koja nema stalne političke kampanje kao sada. Ljudi u Srbiji zaslužuju jasan izbor između Srbije i Evrope i da se mogu donositi odluke oko tih izbora.“

EEG br 5/29.01.2024.
„Mi smo bili zaduženi da posmatramo parlamentarne izbore i bilo je mnogo prigovora i izazova sa procesom glasanja. Međutim, mislim da se sve to mora rešavati putem odgovarajućih kanala. Sudovi i druge institucije moraju se baviti tim pitanjima… Dakle, rezultati parlamentarnih izbora su objavljeni i mislim da je vreme da nove institucije počnu sa radom. Srpski parlamentarci trebalo bi da preuzmu svoje mandate, a vlada da se formira. Zemlja treba sve propuste da reši putem odgovarajućih institucionalnih kanala… Ali, za tango je uvek potrebno dvoje. Problemi Srbije ne mogu se rešiti unutar institucija Evropske unije, unutar Evropskog parlamenta.“

EEG br 6/29.01.2024.
„Ako se neko mešao u izborni proces, i ono što smo videli od izbora, to je Moskva, to je Rusija. To je igra koju smo videli toliko mnogo puta od Vladimira Putina i njegovih saveznika. Ovo bi trebalo da bude još jedan razlog za Srbiju. Da radi na svojoj evropskoj budućnosti i na svom suverenom i nezavisnom pristupu prema evropskoj budućnosti.“

***

Kada se ovih šest nalaza poređa i uporedi, lako se dođe do zaključka da prof. Bilčik tokom poslednjih mesec i po dana nije bio baš sasvim svoj. A čiji je bio, na to analiza nije ni dužna da odgovori, kao što ni ODHIR, kako kaže njegov šef Albert Džonson, nije imao zadatak da oceni jesu li izbori u Srbiji bili pošteni i slobodni, već samo da zabeleži eventualne neregularnosti na dan glasanja. Taj izveštaj se i dalje čeka.

Predstavnici Evropske narodne partije bili su protiv toga da se početkom februara u Evropskom parlamentu glasa o rezoluciji o izborima u Srbiji. Njihov predstavnik – Mr Serbia je u međuvremenu proveo domaću i evropsku javnost kroz lavirint postizbornog bespuća. Bilo je glatko, ali ne i slatko. Silne nepravilnosti su zabeležene, ni REM nije radio, ali su naposletku objavljeni rezultati parlamentarnih izbora i sada bi svi trebalo da ih prihvate i prionu na izvršenje svojih zadataka. Ako je nepravilnosti bilo, onda bi time trebalo da se bave sudovi u Srbiji. Doduše, Srbija nema više institucije ali svejedno, on veruje da će gospodin Vučić ispuniti svoja obećanja glede reforme pravosuđa i slobode medija. Uostalom, davno je prof. Bilčik čitao da bi tako trebalo da bude u teoriji.

Razlika između teorije i prakse se na Balkanu brzo topi, ostaje samo zona golih političkih interesa. A kada ponestane dobrih izgovora, onda je najlakše izvući se na Rusiju, što je prof. Bilčik učinio prenebregavši da se najpre on brutalno umešao u izbore, trasirajući njihovu legitimnost i legalnost, sa povremenim meandriranjem, kako su stizali izveštaji OEBS-a i civilnog sektora. Sama opozicija nije bila u stanju da dekonstruiše Vučićev izborni inženjering. Ali Crta jeste, zbog čega je podnela najveći udar vlasti. Njen izveštaj bi trebalo prevesti na sve jezike EU, najpre na slovački kako bi se Mr Serbia uverio u „mađarski scenario“ po kome su se odvijali poslednji izbori u Srbiji.

On će reći da ga beogradski izbori ne zanimaju, jer oni nisu u opisu njegovog radnog mesta. Za njega su izbori u Srbiji 2023. već davna prošlost, budući da uveliko najavljuje Plan rasta od šest milijardi eura koje bi EU ponudila regionu Zapadnog Balkana. Razume se da Mr Serbia ima pre svega Srbiju na umu, koja bi mogla „značajno da profitira“ samo kada bi sprovela reforme i konstituisala institucije. To je moguće jer su „sveži mandati sa poslednjih izbora na stolu“, dr Nestorović je u rukavu, Republika Srpska u autobusima – može da se radi.

Peščanik.net, 31.01.2024.

QOSHE - Mr Serbia - Saša Ilić
menu_open
Columnists Actual . Favourites . Archive
We use cookies to provide some features and experiences in QOSHE

More information  .  Close
Aa Aa Aa
- A +

Mr Serbia

6 7
31.01.2024

U trenutku kada ovaj tekst nastaje, radi se već o periodu koji uveliko prevazilazi ključnih mesec dana u životu izvestioca Evropskog parlamenta za Srbiju – Vladimira Bilčika, koji se na tom mestu nalazi od oktobra 2019. godine, kada je sa radošću prihvatio tu neslavnu dužnost. Pun entuzijazma i znanja iz političkih nauka, koje je predavao na Univerzitetu Komenskog u Bratislavi, prof. Bilčik je jednog dana, šetajući preko Starog mosta, shvatio da poznavanje dela Semjuela Hantingtona ili Karla Šmita ne donosi skolaru previše zadovoljstva u životu. Još manje komfora, pa je odlučio da sve to proveri u praksi. Zato je prof. Bilčik izašao iz kabineta i priključio se Demokratama, liberalno konzervativnoj stranci proevropske orijentacije u Slovačkoj. Tako je stigao do Evropskog parlamenta gde je dobio specijalni zadatak izvestioca za trusni deo sveta, po kome će ubrzo steći nadimak – Mr Serbia.

Nije lako nositi taj nadimak, još je teže izveštavati Evropski parlament o situaciji sa istoimenog terena. Prof. Bilčik se nije sretao u literaturi sa takvim slučajevima, mada ga je evropska stvarnost sve više uveravala da su njegova teorijska znanja jedno, a da je život u Evropi, naročito na njenim rubovima nešto sasvim drugo. Ili možda ne samo na rubovima, već i na pupku, kako su mađarski intelektualci pred kraj Hladnog rata videli poziciju svoje zemlje na evropskom kontinentu. Srbija bi, sledeći tu logiku, bila poput neke mokraćne bešike i to puna kamenja, kao stara glasačka kutija. No prof. Bilčik se dobro snašao u toj ulozi izvestioca specijaliste. Na njegovu sreću – Srbijom vlada jedna partija preko deset godina, sistem je proevropska stabilokratija – vladar, na svim nivoima, takođe samo jedan – Aleksandar Vučić.

Budući da obojica dolaze iz narodnjačkih stranaka, sinergija između prof. Bilčika i njegovog kandidata Vučića je na visokoj razini. Razlika je samo u tome što Vučić, kada mu se prohte, može otvoreno da emituje antievropske parole (po uzoru na učitelja i suseda Orbana), dok prof. Bilčik nastoji da razume Vučića, ali zato mora da prilagođava svoj izvestilački govor evropskoj diplomatskoj praksi. To se potvrdilo već mnogo puta do sada. Tako nešto se dogodilo i u toku mesec i po dana nakon izbora u Srbiji. Od 17. decembra, kada su zbori održani, do 17.........

© Peščanik


Get it on Google Play